Tamo gdje počinje ples

U povodu 55. godišnjice osnivanja zadarskog Baletnog studija Kuzme Beovića

  • Kuzma BeovićKuzma BeovićPedeset pet godina je prošlo od osnivanja zadarskog Baletnog studija Kuzme Beovića, baletnog plesača, koreografa i pedagoga, jednog od rijetkih muških plesača koji su tridesetih i četrdesetih godina prošlog stoljeća stvarali hrvatsku baletnu umjetnost.

    Maestro Kuzma Beović rođen je u Supetru na Braču 1914. godine. Po dolasku u Split, balerina Milica Katić prepoznaju u njemu plesača i uvodi ga u svijet teatra Ive Tijardovića. Dolaskom Ane Roje i Oskara Harmoša, Kuzma postaje njihov đak te član rastućeg ansambla Baleta HNK Split. Početkom Drugoga svjetskog rata cijeli ansambl gostuje u Rijeci, a na ponudu da ostanu pod upravom Italije svi odlaze u Zagreb gdje ih prihvaća Balet HNK-a. Tu radi s najvećim tadašnjim baletnim umjetnicima (Margarita Froman, Pia i Pino Mlakar…) te stječe iskustvo u repertoaru klasičnog baleta. Po završetku rata poslan je, uz dvanaest drugih plesača, u Beograd, gdje radi sa Ninom Kirsanovom. Povratkom u Rijeku postavlja temelje budućeg Baleta. Pomaganje prebjezima Hrvata u Italiju košta ga teških zatvorskih iskustava. U zatvoru je izučio tesarski zanat te ga 1954. šalju na izgradnju rodilišta zadarske Bolnice.

    Plakat za BAletno veče članova Baletnog studija Juraj Baraković u NArodnom kazalištu u Zadru 10. travnja 1956Tako stiže u Zadar. Prilaze mu, međutim, zadarski intelektualci i umjetnici; dr. Šime Dunatov, prof. Nikola Jerolimov, Dinko Foretić, Meri Košta, Nikola Lukačević i drugi te uz njihovu podršku osniva Baletni studio, iste 1954. godine. Dvije godine kasnije, uz prof. Tičić pokreće i Baletnu školu. Članice Baletnog studia (Radojka Ivoš, Vojna Aras i druge) odmah su postale mlade balerine koje je od 1947. godine okupljala balerina Ana Zora Kolnago, za potrebe repertoara Gradskog kazališta. Baletnu škole je već prve godine privelo kraju sedamdeset učenika. Prvotno u Svečanoj dvorani FF, Škola seli u Knežev dvor gdje će 1971 . biti pripojena Glazbenoj školi Blagoje Bersa. Nezadovoljan programom i satnicom, Kuzma Beović odbija nastaviti rad u okvirima Glazbene škole i tako u Zadar dolazi suvremeni ples. I jedni i drugi do danas osjećaju posljedice takvog odnosa prema maestru. Baletni studio te je 1971. godine održao zadnji nastup na gostovanju u  Splitu. Kuzma Beović je plešući na tom gostovanju završio i svoju plesačku karijeru, na sceni HNK-a na kojoj ju je i započeo daleke 1928. godine.

    Do smrti, kolovoza 1997, živio je u Zadru. Odgojio je gradsku mladež, naučio ju bečkim manirama, društvenim plesovima i ljubavi prema umjetnosti. Silni entuzijast i impulzivni kreativac, sam je pisao scenarije za nove balete, prepisivao note, šivao kostime, koreografirao i organizirao brojna gostovanja po Hrvatskoj. Anton Marti snimao je nastupe Baletnog studija za Televiziju Zagreb; Joso Špralja fotografirao; Igor Kuljerić komponirao po njegovim scenarijima... Živio je umjetnički, plesao na pozornicama Europe, bio šarmantan gospodin i vizionar, a njegovo nasljeđe osjeća se i danas. Hvala mu.

    Kuzma BeovićNjemu u čast, da se ne zaboravi, a u okviru proslave Dana Grada Zadra, Sv. Krševana priređena je Baletna večer 19. studenoga 2009. u 20 sati u HKK Zadar. Zapravo, priredile su ju nastavnice i učenice plesnog odjela GŠ Blagoje Bersa iz Zadra, a pridružili su im se i gosti, kao što je Luciano Perić, jedini učenik, i to iz prve generacije, Kuzme Beovića, koji je nastavio plesati te ostvario i zavidnu karijeru kao prvak, a zatim i ravnatelj Baleta HNK Split. (I danas koreografira uz primarno pedagoški rad u Plesnom teatru u Splitu.) Rijetka je prigoda vidjeti ga na daskama njegovog rodnog grada, Zadra, pa je ovim nastupom svečanost bila to veća.

    Taj program bio je svojevrsna zahvala Kuzmi Beoviću, ali i poziv na povezivanje generacija i zajedničko prisjećanje, kao i poruka novim učenicama da im je pronaći i osvijestiti karike koje nas vežu s prošlošću kako bi se imali čime zakvačiti za budućnost.

    © Jasna Frankić Brkljačić, KULISA.eu, 3. prosinca 2009.