Radikalna dezintegracija baštine

Fraktal Falus Teatar, Split: Judita, red. Hrvoje Cokarić

  • Fraktal Falus Teatar, Split: Judita, red. Hrvoje Cokarić, kor. Nela Sisarić

    Kazalište često traži nadahnuće u literarnoj baštini, najčešće uz duboki respekt prema onom što ona nudi. Međutim, Judita nadahnuta Marulićevim klasikom splitske kazališne skupine Fraktal Falus Teatar u istraživanje baštine kreće ne iz respekta, nego iz – frustracije. Kako u programu koji funkcionira kao manifest navodi Hrvoje Cokarić, redatelj predstave: „Marulološka postavka o Marku Maruliću kao ocu hrvatske književnosti koji je u djelu Judita nastojao ohrabriti svoj narod u borbi za slobodu potpuna je i okrutna laž. Moja teza je da je Marulić bio preteča art poltrona, koji je u tadašnjem Splitu koji je brojio par stotina pismenih duša (od kojih su većina bili ili židovi ili članovi katoličkog klera), pisao djela sa isključivim ciljem da sebi osigura materijalnu egzistenciju povlađujući tadašnjoj političkoj i religijskoj eliti...“ Takav tretman baštine na hrvatskoj sceni sigurno se ne viđa često, a sama je Judita u ovoj produkciji iz nacionalne heroine pretvorena u – kurvu.

    Fraktal Falus Teatar osnovan je 1994. i jedna je od skupina bogate splitske alternativne scene koja posljednjih godina zbog financijskih rezova u gradu nesklonom alternativnoj i neovisnoj sceni jedva preživljava. FFT producira angažirane predstave i performanse temeljene na fizičkom teatru prožetom utjecajem visoke tehnologije, a Judita je nastala u suradnji više udruga, kao koprodukcija u kojoj sudjeluju Kuu Uzgon, C4M i Multimedijalni kulturni centar.
    Fraktal Falus Teatar, Split: Judita, red. Hrvoje Cokarić, kor. Nela Sisarić
    Ova moderna Judita iskazana sredstvima fizičkog teatra (koreografija Nela Sisarić) preokreće ideološke obasce starozavjetne i Marulićeve priče. Holoferno i njegovi vojnici na donjem rublju imaju ideološke oznake: s prednje strane židovsku zvijezdu, sa stražnje – američku zastavu. U takvom je sustavu Holofernova država totalitarna, a predstavu otvara scena mučenja zarobljenika, odjevenog u narančasto odijelo, isto ono koje nose zatočenici u Guantanamu. Kostimografiju je osmislila Nevena Cokarić Brstilo.

    Jedini tekst koji se sa scene čuje jest glas iz off-a pokojne Zdravke Krstulović, ostali glumci komuniciraju pokretom ili krikom. U predstavi igraju Franko Bušić (Holoferno), Nataša Pavlov (Judita), te Boris Kadin, Nino Bokan i Renato Vidaković.

    Judita je i vizualno zanimljiva predstava, scenografiju (Milena Meštrović) čine lanci među kojima se odvija drama, a sve se događa na fonu glasne glazbe, uz video projekcije (glazba C Bastard i Ruzina Frankulin, video Marin Zorić). Dio publike raspoređen je na samoj sceni, za šankom i stolovima s hranom i pićem te gotovo da izravno sudjeluje u akciji. Kad Judita pogubi Holoferna, cijela se produkcija pretvara u kabare, uz obradu poznate pjesme Kandera i Ebba New York, New York, a predstava prerasta u party s publikom na sceni.
    Fraktal Falus Teatar, Split: Judita, red. Hrvoje Cokarić, kor. Nela Sisarić
    Predstava je žanrovski određena kao Death cabaret – soft porn – spektakl i zanimljiv je obračun s literarnom baštinom koji će mnoge sklone klasici uvrijediti. Ali, kao i svaka alternativa, i Fraktal Falus Teatar pokušava biti angažiran i provokativan u čemu je s ovom predstavom uspio.

    U svakom je slučaju Split, u kojem se u posljednje vrijeme jako malo događa u kazališnom smislu, ovom predstavom dobio bitno drugačije poimanje scenske umjetnosti i radikalnu dezintegraciju svete baštine.

    © Jerko Hraste, PLESNASCENA.hr, 18. veljače 2011.

kritike i eseji