Plesna scena.hr

Spomenar duge karijere

Koreofrenija, izložba fotografija povodom 40. godišnjice umjetničkog rada Sanje Petrovski, Kneževa Palača, Zadar, 18. prosinca 2017. – 2. siječnja 2018.

• U edukativnoj dvorani Kneževe palače u Zadru kratkotrajno je postavljena multimedijalna izložba Koreofrenija povodom 40. godišnjice umjetničkog rada Sanje Petrovski, plesne pedagoginje, plesačice i koreografkinje čiji je rad obilježio plesnu scenu u Zadru od 1976. godine pa sve do danas. Sanja Petrovski je kao suutemeljiteljica Zadarskog plesnog ansambla (ZPA) 1991. godine i festivala plesnog sola Monoplay 2009. godine jedna od entuzijastičnih aktera na izvedbenoj sceni u Zadru, gradu u kojem je realizirala više od četrdeset različitih projekata i u kojem djeluje i danas, ponajviše kroz rad sa ZPA-om i u Plesnom odjelu Glazbene škole Blagoja Berse.
  
  Naslov izložbe sugerira svezu s nedavnim projektom same Sanje Petrovski pod naslovom Noći…koreofrenija koji je u sklopu 23. Zadarskog kazališnog ljeta u izveo Zadarski plesni ansambl. Obzirom da sufiks frenija sugerira nešto povezano s umom, srcem ili spletom emocija, možemo pretpostaviti da naslov izložbe simbolički naznačuje emocionalnu i duševnu vezu autorice i plesa kao izvedbene forme. Situacijska sudbina odredila je da Zadar kao grad ne može kulturno niti umjetnički zadržavati mlade i progresivne plesače pa je stoga Sanja Petrovski posljednjih 25 godina uvijek iznova morala tragati za talentima i mogućim izvođačima unutar Zadarskog plesnog ansambla. Stoga smo je neizostavno počeli doživljavati primarno kroz rad s mladim plesačicama i plesačima u sklopu kolektiva ZPA. Izložba Koreofrenija ipak, obzirom na obljetnicu sugerira nešto drugačiju estetiku: uživo su u prostoru postavljeni fotografski portreti Sanje Petrovske dok se na video projekciji u loopu vrte snimke njenih koreografija sa ZPA. Ikonografski je i dalje prvenstvo dano pokretu i kolektivu, pa projekcija zauzima središnji dio relativno skučenog prostora edukativne dvorane Kneževe palače dok su uokvirene fotografije šestoro autora razasute po bočnim zidovima prostora.
  
  Autori izložbe su Marija Šarić Ban, Srđan Babić i Sanja Petrovski dok je popratnu knjižicu dizajnirao Srđan Babić, dugogodišnji suradnik ZPA i autor većine plakata za predstave ZPA-a posljednjih petnaestak godina. Marija Šarić Ban također je dugogodišnja suradnica ZPA-a i autorica kostimografije za više od dvadeset projekata Sanje Petrovski. Intrigantan je i dokumentarni materijal iz novina, kritika i publikacija koji su autori izložbe brižljivo sakupili i prezentirali na izložbi i preko kojeg je moguće trasirati plesni put Sanje Petrovski od 1976. godine i početaka njenog plesnog rada u Zadru pa sve do danas. Nažalost, s obzirom na kvantitetu projekata mora se priznati kako se dvorana Kneževe palače ipak pokazala premalenom za retrospektivu četrdesetogodišnjeg rada pa je izložba fotografija ipak tek neznatan spomenar kroz objektive šestoro fotografa koji su, svaki u svom vremenu pratili rad Sanje Petrovski. U nekom većem izložbenom prostoru Koreofrenija bi do kraja mogla pokazati sve transformacije same autorice kao i antologijski obilježiti projekte i predstave s odgovarajućim vizualnim materijalom – kako kroz fotografije tako i kroz plakate i programske knjižice.
  
  No, na stranu prostornosti fotografije izložene u samom prostoru nude spomenar na dugu karijeru Sanje Petrovski počevši s crno-bijelim portretima autorice Željke Tomaš koji prikazuju mlađahnu balerinu, preko ratnih fotografija Miljana Nikića i Radomira Sarađena koje predstavljaju najdepresivnije razdoblje kada je tijekom rata srušena baletna dvorana u sklopu Kneževe palače. Fotografija Milijana Nikića sa Sanjim Petrovski u baletnom trikou u ruševinama Kneževe palače amblematski je spomen i poveznica s obnovljenom Kneževom palačom u kojoj je izložba i postavljena. U domeni crno-bijelog akta treba spomenuti i umjetničku fotografiju Tonie Jurišić s projekcijom teksta Marulićeve Judite preko akta Sanje Petrovske. Ostale fotografije su situacijski vezane uz same izvedbe plesnih projekta i potpisuju ih Filip Brala, Igor Petrovski i Srđan Babić. Ovaj potonji posebno se istaknuo u mnogobrojnim projektima ZPA-a, a njegove fotografije Petrovski s prepariranim bijelim labudom koje su na naslovnici knjižice estetski su intrigantan spoj baleta i butoha.
  
  U konačnici, 40. godišnjica umjetničkog rada Sanje Petrovski simbolički je predstavljena u obnovljenoj Kneževoj palači kao spomenar njezinog pedagoškog, plesačkog i koreografskog rada, ali i kao spomenar na 25 godina rada Zadarskog plesnog ansambla i postojanja plesne scene u gradu u kojem je Sanja Petrovski provela najveći dio svoje dugogodišnje karijere.
  
  © Mario Županović, PLESNA SCENA.hr, 17. siječnja 2017.

Piše:

Mario
Županović