Udruženje baletskih umetnika Srbije je u okviru 22. Festivala koreografskih minijatura u Beogradu organiziralo Interdisciplinarni znanstveni skup Maga Magazinović: Filozofija igre i /ili više od igre (u prijevodu na hrvatski naziv skupa bio bi Maga Magazinović: Filozofija plesa i/ili više od plesa, op. ur.). Povod za održavanje prvog Ubus-ovog znanstvenog skupa jest pedeset godina od odlaska te znamenite umjetnice, koja je svojim revolucionarnim djelovanjem na području umjetničkog plesa i kulture pokreta ostavila neizbrisiv trag, ali i svesrdno mijenjala, emancipirala sredinu u kojoj je živjela. Bila je godinama zanemarena i zaboravljena te je to bio još jedan od načina da se oduži pionirki modernog plesa u Srbiji i ukaže na bogato kulturno nasljeđe koje je ostavila iza sebe – kao osoba koja je u mnogočemu bila prva.
S obzirom na to da je završila Filozofski fakultet (Odsjek filozofija) bila je prva visokoobrazovana plesačica i koreografkinja u Srbiji, prva koja je otvorila školu modernog plesa (1910. godine) kada još nije postojala ni škola za klasični balet u Beogradu, prva novinarka dnevnog lista Politika, prva žena praktikantica u Narodnoj biblioteci, prva koja je pisala stručne radove o plesu i prva autorica knjiga o tjelesnoj kulturi i povijesti plesa. Rehabilitacija ličnosti Mage Magazinović dogodila se 2000. godine, kada je objavljena njena autobiografija Moj život (Clio), odnosno kada je Muzej grada Beograda predstavio izložbu sa artefaktima i fotografijama (autorica izložbe Tatjana Korićanac), a u Narodnom pozorištu u Beogradu, redateljica Ivana Vujić, nadahnuta njezinim sadržajnim i nimalo jednostavnim životom, kreirala predstavu Balkanska plastika.
Skup međunarodnog karaktera Maga Magazinović: filozofija igre i/ili više od igre otvorila je predsjednica Udruženja baletskih umetnika Srbije, Maja Bajčetić, a potom su prisutne pozdravile Vera Obradović, inicijatorica skupa i Iva Ignjatović, moderatorica istog, odnosno članica Baleta Narodnog pozorišta u Beogradu. Dvorana Muzeja pozorišne umetnosti u Beogradu je tijekom cijelog dana bila ispunjena publikom koja je pažljivo pratila predavanja i živo raspravljala u vremenu koje je bilo planirano za to. U publici je, pored uglednika iz akademskog i kulturnog života Beograda, bila prisutna i Magina praunuka, Mirjana Vučković. Nažalost, za organizaciju znanstvenog skupa Festival koreografskih minijatura nije raspolagao adekvatnim financijskim sredstvima, pa su se organizatori snalazili (mnogo je toga je dobiveno posredstvom dobre volje drugih ustanova ili putem sponzorskog učešća) kako bi taj nedostatak ostao potisnut i nevidljiv te kako bi sve proteklo na doličnom nivou.
Na samom početku prisutni su imali priliku čuti tonske zapise sjećanja bivših učenica Mage Magazinović – Milice Zajcev i Mirjane Zdravković, koje su se kroz svoje plodne dugogodišnje karijere afirmirale kao povjesničarke i kritičarke umjetničkog plesa. Dakako, Maga Magazinović, koja je i sama pisala o plesu, bila je poticajna ličnost za sve kojima je predavala u Baletskoj školi Lujo Davičo, što se moglo čuti iz sjećanja spomenutih kritičarki. One su pridonijele tome da publika osjeti toplinu i ljubav koju je Maga Magazinović, iako strogog izgleda i držanja, umjela prenijeti na brojne generacije đaka. Mirjana Zdravković izlaganje je završila upečatljivim opisom Mage Magazinović: „U njenim očima kao da je uvek bilo neke tuge, misaonosti i melanholije; kao da nam je govorila 'izmerila sam ovaj svet ali uprkos tome treba živeti i igrati'!“. Nakon tonskih priloga, predavanja su se odvijala u četiri sesije, sa kratkim pauzama.
U prvoj sesiji govorile su: dr.sc. Nadežda Mosusova, znanstvena savjetnica Muzikološkog instituta Srpske akademije nauka i umetnosti, Maja Đurinović, izvanredna profesorica sa Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku, dr.sc. Svenka Savić, prof. emeritus sa Filozofskog fakulteta u Novom Sadu i dr.sc. Vesna Milanović sa University Collage of London iz Velike Britanije. U drugoj sesiji uslijedila su izlaganja dr.sc. Smiljane Milinkov, docentice sa Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, dr.sc. Sanje Mandarić, izvanredne profesorice i dr.sc. Lidije Moskovljević, docentice na Fakultetu sporta i fizičkog vaspitanja Univerziteta u Beogradu i dr.sc. Marije Petričević, profesorice srpskog jezika i književnosti, koja predaje u Petoj beogradskoj gimnaziji u kojoj je nekada predavala i Maga Magazinović (uz to treba napomenuti da je Marija Petričević magistarsku i doktorsku tezu branila istražujući upravo baletnu umjetnost). U trećoj sesiji svoje su radove predstavili: dr.sc. Milica Đurov, izvanredna profesorica Akademije umetnosti u Beogradu, Miloš Mitić, diplomirani povjesničar i šef umjetničkog sektora Ansambla narodnih igara i pesama Kosova i Metohije Venac i Maja Krasin, master etnomuzikologije i doktorand na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu. U posljednjoj, četvrtoj sesiji izlagale su Ivana Vujić, poznata redateljica i redovna profesorica Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu, Dunja Mahorčić, diplomirana plesačica klasičnog baleta i koreografkinja koja je u Užicu i Beogradu osnovala baletni studio sa imenom Mage Magazinović i potpisnica ovog teksta – dr.sc. Vera Obradović, redovna profesorica i koreografkinja sa Fakulteta umetnosti u Kosovskoj Mitrovici, koja je i osmislila i pokrenula cjelokupno događanje.
Teme skupa kretale su se u širokom rasponu od Maginog djelovanja za vrijeme njemačke okupacije, preko tumačenja Maginog shvaćanja jezika i njegovih promjena, kao i njenog novinarskog stvaralaštva; zatim sagledavanja umjetnosti Ane Maletić, najistaknutije učenice Mage Magazinović koja je u Zagrebu uspjela ostvariti Maginu ideju o školi modernog plesa, kao i put koji je Maga prešla od mitskog ritualnog i Austruktanza do poetičnog, ženskog, uzvišenog u izrazu, potom do folklorne ostavštine i stilizacije narodnih plesova, značajnog utjecaja koji je izvršila na kolegije koji se predaju na Fakultetu za sport, do problema Mage kao vječite migrantice, njenog shvaćanja scenskog kostima, kao i kompariranja pedagoško-umjetničkih praksi dvije pionirke modernog plesa u Srbiji, Mage Magazinović i Smiljane Mandukić.
Uočljivo je da su teme nosile interdisciplinarni karakter kako bi opus Mage Magazinović bio osvijetljen sa svih strana, a njezina svestrana i bezvremenska ličnost, predstavljena na pravi način. Na kraju skupa, zaključilo se da je od izuzetne važnosti očuvanje svijesti o važnosti i značenju djela Mage Magazinović, kao i da je neophodno da se ispravi nepravda koja joj je svojevremeno nanesena marginalizacijom u srpskom društvu i da se sa mjesta skupa pošalje poruka kako njeno stvaralaštvo treba i dalje studiozno istraživati. Dakako, u Srbiji na akademskoj razini postaje više nego neophodno da se uvede kolegij povijest plesa, kao i predmet koji bi se bavio stvaralaštvom Mage Magazinović.
© Vera Obradović, PLESNA SCENA.hr, 23. listopada 2018.
