Festival suvremene glazbe Muzički biennale Zagreb, koji ove godine slavi 50 godina, u svom 26. izdanju i trajanju od 7. do 17. travnja donosi čak pet praizvedbi glazbeno-scenskih djela hrvatskih skladatelja, ostvarenih u koprodukciji s hrvatskim nacionalnim kazalištima iz Zagreba, Rijeke, Splita, Osijeka i Varaždina, među kojima su dvije plesne izvedbe. Prvi je na programu 11. travnja balet Zoven se Nitko, u koreografiji talijanskog umjetnika Massimiliana Volpinija, koji će u varaždinskom HNK-u na glazbu hrvatskog skladatelja Frane Đurovića izvesti posebno oformljeni festivalski baletni ansambl. Kao i ostale nove glazbeno-scenske produkcije na MBZ-u, i ova će ostati u redovnoj sezoni matičnoga kazališta te poći na turneju po ostalim Hrvatskim narodnim kazalištima.
Druga je praizvedba balet Air u zagrebačkom HNK-u čiju koreografiju potpisuje Martino Müller, glazbu Krešimir Seletković, a njome će se i zatvoriti festival. Švicarski koreograf međunarodnog ugleda Martino Müller autor je predloška čiji je okvir 13 slika o kojima kaže: „Cilj je slaviti zrak i izraziti svoju fascinaciju zajedničkim disanjem, življenjem i prolaskom kroz život. Putovanje kroz fragilni svijet disanja je nada u međudjelovanje prirode i čovjeka. Tu je motiv gavrana kao veza između mistike i realnosti. Gavran ima važnu ulogu u mitovima i legendama diljem svijeta“, i nastavlja, „U nordijskoj mitologiji simbolizira mudrost, stari Grci smatraju ga svetom pticom, a navodno Kralj Arthur nije nikada umro nego se čarolijom pretvorio u gavrana ili vranu. U Velikoj Britaniji vjeruju da ako gavrani napuste londonski Tower, zidovi će se srušiti i monarhija će propasti. Za svaki slučaj i danas stražari tamo čuvaju nekoliko gavrana." Profil gavranove glave zaštitni je znak te baletne produkcije.
Osim praizvedbi, od plesnih projekata 50. MBZ na programu ima i gostujuću predstavu Phoenix: Blind date/Next life, suradnički projekt plesačice i koreografkinje Cecilie Bengolea i glazbenika Christiana Fennesza. Predstava je na rasporedu 11. travnja u 22 sata u Zagrebačkom plesnom centru.
U pedesetogodišnjoj povijesti Biennala ovo je prvi put da se u njegovu organizaciju uključuju i nacionalna kazališta iz drugih gradova, kako bi pozdravili polustoljetnu tradiciju festivala. Zainteresirani gledatelji imat će priliku otići na tamošnje praizvedbe posebno organiziranim autobusima, a svi oni koji nisu u mogućnosti otputovati moći će u kinu Tuškanac uživati u izravnim prijenosima. Izravni prijenos i varaždinske i zagrebačke praizvedbe moći će se pratiti u Kinu Tuškanac gdje će ulaz biti moguć uz festivalski pokaz ili kupnjom ulaznice na blagajni kina.
(J.M.), PLESNASCENA.hr, 27. ožujka 2011.
