10. dani plesa u Slavonskom Brodu
-
10. dani plesa, Slavonski Brod, 20. veljače – 1. ožujka 2013.
Kazališno-koncertna dvorana Ivana Brlić-Mažuranić i Ogrank Matice Hrvatske Slavonski Brod 2004. godine odlučili su na poseban način čuvati uspomenu na jednu od najvećih hrvatskih baletnih umjetnica, Miju Čorak, u svijetu poznatiju pod umjetničkim prezimenom Slavenska. Već deseti put Slavenske u njenom rodnom Slavonskom Brodu organiziraju se uz njezin rođendan (20. veljače 1916.) Dani plesa koji odgajaju mlade plesače a još više plesnu publiku. Zanimljiva je u tom smislu posebno serija predavanja plesne pedagoginje i kritičarke, istraživačice povijesti hrvatskoga plesa Maje Đurinović, koja je Brođanima ponovno otkrivala i Miju Čorak Slavensku, desetljećima prešućivanu u rodnom gradu kao i u Hrvatskoj, ali i niz drugih baletnih umjetnika. Ovogodišnji Dani plesa ostat će upamćeni po tome što je rodnome Slavonskom Brodu vraćen još jedan plesni umjetnik, o čijoj se karijeri među sugrađanima gotovo ništa nije znalo – Zvonimir Podkovac.
Iako mlađi od Slavenske (rođen 2. ožujka 1926.), a plesom se počeo baviti tek u sedamnaestoj godini, u vrijeme kad je Slavenska nakon briljantnog nastupa u Berlinu i osvajanja pariške pozornice već uvelike u Americi, putovi im se donekle podudaraju. I Podkovac (u programima često Potkovac) je rano otišao iz rodnoga grada, školovao se u Zagrebu (na poziv baletnoga pedagoga Josipa Kavura polazi baletni tečaj kod Ane Roje i Oskara Harmoša), a nakon nekoliko godina karijere u Hrvatskoj odlazi u Pariz gdje nailazi na tragove Slavenske. Podkovac u Parizu pleše u baletnim trupama Janine Charrat (koja je, opet 1938. nastupila sa Slavenskom u filmu La Mort du Cygne), Ronalda Petita, Ludmille Tcherine, u Grand Ballet du Marquis de Cuevas, pa čak i u 120 televizijskih emisija o baletu, a karijeru završava radom u Kulturnom centru Georgers Pompidou.
Odvojenost od domovine i susreti s hrvatskim plesačima u Francuskoj, nagnali su ga da počne istraživati povijest hrvatskoga baleta i može se reći da je ne samo jedan od najboljih poznavatelja te povijesti i plesača, nego i da je prikupio jedinstvenu zbirku dokumenata o baletu koja se unazad godinu dana nalazi u Državnome arhivu Slavonski Brod. U sklopu Dana plesa u Državnom arhivu 21. veljače otvorena je izložba Zvonimir Podkovac: Baletni umjetnik, istraživač i publicist (autor Ivan Medved), kojim se javnosti prvi put predstavlja dio bogate građe povijesti plesa koju je prikupio Podkovac.
Tu je i čitav niz plakata, programa baletnih predstava, fotografija i novinskih članaka vezanih za njegovu karijeru, ali i za nastupe drugih baletnih umjetnika, pa i Mije Čorak Slavenske s kojom je od 1984. do 2001. održavao bogatu korespondenciju. Taj dugogodišnji razgovor, oplemenjen nizom plakata i novinskih isječaka, te autobiografijom koju mu je Mia ustupila i koja se sada također nalazi u brodskome Arhivu, bili su presudno važni u pisanju monografije Mia Čorak Slavenska (Naklada MD i Ogranak MH Slavonski Brod, Zagreb 2004.) koju Podkovac potpisuje s Majom Đurinović.
Uz niz članaka objavljenih u francuskim i hrvatskim novinama, autorski rad Zvonimira Podkovca još nije u cijelosti publiciran, pa tako ni njegova monografija Prvih 50 godina baleta u Hrvatskom narodnom kazalištu, čiji je rukopis također sada pohranjen u brodskome Arhivu. Fond Zvonimira Podkovca, podsjeća Ivan Medved, može poslužiti brojnim istraživačima povijesti baleta za pisanje velikog broja stručnih i znanstvenih radova s temom plesne umjetnosti.
Brođanima koji su zahvaljujući ovoj izložbi tek počeli otkrivati Zvonimira Podkovca, koji danas živi u francuskom Calesu, baletnog umjetnika, čiji je životni put, s nizom zanimljivosti i poveznica s drugim hrvatskim plesačima večeri živo dočarala Maja Đurinović predavanjem Arhiv Zvonimira Podkovca: Balet kao profesija, domovina i hobi. Kako je plesna umjetnost, kao i druge performativne umjetnosti zbog svoje prirode i tehničkih ograničenja sve donedavno bila tek umjetnost trenutka, o kojoj su se mogli sačuvati tek posredni tragovi, dragocjeno je bilo vidjeti niz fotografija s Podkovčevih nastupa uz stručno tumačenje. Osobno poznanstvo Maje Đurinović i Zvonimira Podkovca također je doprinijelo da njego lik oživi pred očima sugrađana koji su doznali i da je nastupio u (desetljećima zabranjenom i javnosti nepoznatom hrvatskom filmu Tajna dvorca I. B. s nekoliko drugih hrvatskih plesača). Pa iako je u rodnom gradu nastupio samo jednom, daleke 1952., sada kao da se vratio kući. Imenu je pridružen lik, a liku pokret kroz niz fotografija, plakata, rukopisa i bogatu dokumentaciju koju je Zvonimir Podkovac prikupljao desetljećima.
© Dunja Vanić, PLESNA SCENA.hr, 5. ožujka 2013.