II Palače: prostor za zajedničko postojanje
Zadarski plesni ansambl, Večer plesne minijature no 12., Zadar, 20. – 22. prosinca 2025.
-
U sklopu Plesne sezone i proslave Dana grada, u Zadru se u organizaciji Zadarskog plesnog ansambla po dvanaesti put održao mini festival Večer plesne minijature. Tijekom tri dana, od 20. do 22. studenoga u prostorima II Palače i Centra za mlade Zadar predstavilo se desetak plesnih grupa, škola, umjetničkih organizacija, ansambala te brojni solo radovi mladih i ne tako mladih zadarskih entuzijasta. Večer plesne minijature je nezavisni suradnički projekt suvremenog plesa i srodnih izvedbenih praksi kojeg stvaraju sami umjetnici gradeći prostor i uvjete za predstavljanje svojih radova. Na taj način se međusobno povezuje lokalna zajednica te se izgrađuje dinamičan prostor za umjetničko izražavanje i zajedničko postojanje. Večer plesne minijature nije samo umjetnički događaj, nego i platforma za razvoj i promociju lokalne i nacionalne plesne scene. Projekt okuplja umjetničke organizacije, studije, škole i udruge, između ostalog ističući važnost amaterske kulture u profesionalizaciji umjetnosti, te pruža publici jedinstven uvid u bogatstvo i raznolikost plesne scene u Zadru.
Kompleks palača gdje se godinama Festival održava, smješten je u centru Zadra, a nastaje kroz nekoliko stoljeća počevši s izgradnjom Kneževe palače u 13. stoljeću, a potom i izgradnjom Providurove u 17. stoljeću. Palače se kontinuirano nadograđuju, pregrađuju i obnavljaju od samih početaka do današnjih dana. (Povijesni pečat Kneževe palače vidljiv je i na plakatima i knjižicama Festivala kroz motive likovnih minijatura izloženih u prostorima muzeja.) Nakon dvanaest godina suradnje s Narodnim muzejom Zadar koji upravlja tim monumentalnim građevinskim kompleksom, festivalski program se definirao i profilirao u trodnevnoj promociji plesne umjetnosti. Nastupi plesnih grupa odvojeni su od izvedbenog formata minijatura u svoju posebnu večer, dok se program minijatura, zbog kojih je i pokrenut festival, protegnuo kroz dvije večeri. Drugi dio kompleksa Narodnog muzeja nazvan Dvije palače, Providurova palača ogroman je izložbeni prostor suvremenijeg izgleda tako da su se neki programi oblikovali prema izložbenim eksponatima: u međusobnom prožimanju tijela kao skulpture u pokretu i skulpture kao izloženog eksponata.
Prvu večer izvedeno je šest minijatura od kojih su četiri već bile prikazane na ovogodišnjem festivalu Monoplay u selekciji zadarske plesne scene. Dorađene, povezale su muzejski izvedbeni prostor u novu cjelinu. U atriju Providurove palače nastupila je Ana Lakić na flauti izvodeći glazbu Claudea Debussyja za dva sola u interpretaciji Noemi Pinto i Vide Jugović. Sljedeće tri minijature otvorile su prostor zatvorenog trga društvenoj memoriji i senzibilitetu. Plesne imaginarije produkt su susreta autorice ovog teksta, glazbenika i mladih izvedbenih umjetnica na temu forme sola i izvedbene egzotike.
Potom je u otvorenom prostoru na katu Ana Gospić Županović uvjerljivo i nepretenciozno izvela performans Bez naziva, 2025., hibridno djelo koje se sastoji se od izložbe, instalacije, plesnog pokreta i performansa, a predstavlja osobnu refleksiju snalaženja ili nesnalaženja u suvremenom svijetu. Prisutan je i čin otpora političkim i ideološkim pozicijama moći i sveopćoj militarizaciji društva. Jednostavne akcije kao aktiviranje tenkova igračaka, zavodljiv ples sa crnim i bijelim balonom, mrvljenje i svečano prezentiranje kinder jaja, izvedeni vrlo hladno i neutralno zloslutno ocrtavaju stvarnost i nagovješćuju prijeteću budućnost.
Na pozornici u Polivalentnoj dvorani Andrea Lauš izvela je solo Ono što ostaje koji je nedavno izveden na platformi TASK Split. TASK je napisala Pola Pautan, a mentorica je bila Nataša Kustura. Obredno zaigrana i precizno izvedena minijatura uzima geometrijski oblik kruga kao konceptualni i tjelesni simbol razrade te istražuje ideju ritualnog ponavljanja i prepoznavanja. Ostavljajući na pozornici, na velikom bijelom papiru, materijalni trag u vidu ugljenih zapisa zabilježen tjelesnim impulsom, umjetnica se bavi pitanjem ostavljanja traga u svakodnevnom življenju.
A kroz hodnik između dvije dvorane zbunjene gledatelje provela je Andrea Lemić svojim performansom Čekanje ili ne okreći se u kome se bavi reakcijom tijela na stres. Ograničeni prostor hodnika prepun ljudi u iščekivanju Lemić je ispunila suptilnim izricanjem nervoze, propitivanjem i iscrpljivanjem materijala poput koraka, stajanja, čučanja, okreta, donošenja odluka i odustajanja, dok je sve popraćeno zvukom metronoma. Dvoumljenje i nelagoda prenijeli su se i na publiku, no rezultat je neobična i duhovita minijatura. U Koncertnoj dvorani Braće Bersa Josipa Štulić koju je na gitari pratio Žarko Marinković izveli su duet Antipodas. Ta plesno-glazbena minijatura osim dijaloga glazbe i pokreta, te gitare kao instrumenta, no također i tijela kao instrumenta, promišlja izražavanje pisanom riječi. Brojni papiri ispisani rukom autorice daju samo naslutiti sadržaj koji reflektira emocije nastale neverbalnom komunikacijom dvoje izvođača.
Gosti sa Paga izveli su tri kratke minijature objedinjene pod nazivom Tajna paškog trokuta koreografkinje Kristine Alaburić, a u izvedbi mladih članica Plesne udruge Kissa: Lane Perković, Nike Čemeljić, Naomi Datković i Leone Lončarić. Atrij Providurove palače drugi dan festivala ispunilo je stotinjak mladih zadarskih plesača. Ovaj događaj godinama se najavljuje kao susreti zadarske plesne scene i gostiju u vrijeme proslave Dana grada Zadra. A nastupili su: Plesni odjel Glazbene škole Blagoje Bersa, Udruga za umjetnost i kulturu Avatar, Plesna udruga Gesta, Plesni klub GrowFam, Plesni studio Heelicious, Studio 8, Škola orijentalnog plesa Karolina i Studio I.
Velika neopremljena izvedbena dvorana Centra za mlade Zadar poslužila je 22. studenoga kao poligon za nastavak treće Večeri plesne minijature. Izvođači smješteni svatko na svome dijelu ogromne dvorane, izveli su jednosatni program dok se publika selila zajedno sa stolcima mijenjajući fronte. Korina Oltran pod mentorstvom Matee Bilosnić je izvela u jednom kutu dvorane svoj šarmantni solo Ctrl ⇧: IID enter log001 koji tematizira virtualnu opsesiju današnjice. Rekviziti televizori, računala, radio aparati, laptopi i mobitel okruženje je preko kojeg mlada umjetnica komunicira s publikom dok pokretom dekodira algoritamsku svakodnevicu. Prepuno duhovitih rješenja i asocijacija u minijaturi se osim plesne zaigranosti nameće i s lakoćom izražena tehnološka osviještenost i spremnost.
Irena Boćkaj iz udruge Trećeprostor zauzela je veliku dijagonalu središnjeg dijela dvorane za svoj autobiografski solo MISdirections nastao u suradnji s Anđelom Bugarijom. Istraživanje unutarnjih previranja i napetosti između pravog i pogrešnog puta nastavlja se na sceni začudnim i uvjerljivim tjelesnim performansima koji se reflektiraju na sjećanja iz ranog djetinjstva spojeni upravo sada, sa sadašnjim trenutkom kroz osmišljene obrasce kretanja. Nadrealna poetičnost i sugestivnost dominiraju prizorom dok se tijelo vodi kroz procese izbora, neočekivane mogućnosti kretanja i refleksije. Prisutnost i užitak tijela proizlaze iz samog čina kretanja.
Andrea Lauš izvela je još jednom svoj kratki plesni projekt Ono što ostaje ovaj put obogaćen scenografijom u vidu horizonta od ogromnog crteža koji je nastao dvije večeri ranije prilikom izvedbe u Polivalentnoj dvorani Providurove palače. Za kraj Zadarski plesni ansambl izveo je suptilan i romantično zaokružen multimedijalni izvadak iz predstave More ko žena miče pločice svojih dragulja na glazbu morskih orgulja u koreografiji Patricie Gospić, a sve objedinjeno fotografijama nagrađivanog zadarskog fotografa Aleksandra Bonačića.
Organizatori, Zadarski plesni ansambl, Narodni muzej Zadar i Koncertni ured Zadar u suradnji s Glazbenom školom Blagoje Bersa, realizirali su ovaj jedinstveni događaj uz pokroviteljstvo Grada Zadra i Zaklade Kultura nova.
© Sanja Petrovski, PLESNA SCENA.hr, 18. prosinca 2025.
Piše:
Sanja Petrovski